Da li su gradonačelnici ustvari Product Owneri svog grada i mogu li koristiti tehnike i alate koje se koriste u Product ownershipu?

Naravno da da. Gradonačelnik je Product owner svog grada. Kao što Product owner ima tim i ograničene resurse na raspolaganju, tako ih ima i gradonačelnik.  Kao što Product owner ima stakeholdere tako ih ima i gradonačelnik – žitelje svog grada. Kao što Product owner ima viziju svog proizvoda, tu viziju mora da obrazloži timu i potom prioritizuje zadatke, to bi isto i gradonačelnik morao da radi. Morao bi da zna kako da unapredi svoj grad, održi kvalitet istog ukoliko dolazi do bagova, i kojim redosledom – prioritetom to treba da uradi.

Postoji pak par bitnih razlika:

Kako se dolazi do korisnika?

  • Kad je product ownership aplikacije u pitanju do korisnika je potrebno doći kroz awareness, acquisition i activation faze. Dalje im je potrebno zadržati i povećati retention ispravnom strategijom i prioritetizacijom u aplikaciji. Ukoliko su korisnici nezadovoljni, neće koristiti aplikaciju.
  • Kad je grad u pitanju, gradonačelnik u najvećem slučaju već ima korisnike čiji retention mora da obezbedi a dobri gradonačelnici sa kvalitetnim gradovima uspevaju da privuku i nove korisnike koji dolaze iz drugih gradova. Ukoliko pak gradonačelnik ne radio dobro svoj posao, broj “korisnika” će početi da mu opada a neki od nezadovojnih korisnika hoće i da napadnu gradonačelnika što često zna da bude prilično opravdano.

Agile alati i strategije koje jedan gradonačelnik može da koristi:

Backlog, kanban – Backlog je mesto gde product owner drži sve stvari za koje misli da trebaju da se odrade u određenom periodu. Tu se nalaze poboljšanja aplikacije ali i bagovi. Product owner odlučuje kojim redosledom i prioritetom će se raditi koji zadaci.

Roadmap – organizovan redosled rada. Moze se koristiti i Gantogram.

Tehnike prioretizacije – effort(trud) vs vrednost(value) koju neki rad donosi gradu. 

Workshopovi sa stakeholderima – radionice na kojima se može zaključiti koji su najveći problemi žitelja jednog grada i kako te probleme rešiti i time gradu unaprediti.

 

Mrzi me više da pišem, nadam se da ste skapirali poentu kako se gradonačenilštvo može sistmatizovati i unaprediti, a rezultati gradonačelništva se mogu meriti kroz KPI-ove kao što možemo meriti rezultate određene aplikacije – koliko ima korisnika, koliko je retention rate, kakve su aktivnosti korisnika, kakvi su profili korisnika itd.